Šume pružaju širok spektar ekonomskih i društvenih koristi za čovječanstvo. To uključuje doprinose ukupnoj ekonomiji kroz zapošljavanje, preradu i promet šumskih proizvoda i energije, te ulaganja u sektor šumarstva.
To također uključuje stambena i zaštićena područja i pejzaže visoke kulturne, duhovne ili rekreativne vrijednosti. Održavanje i unapređenje ovih funkcija sastavni je dio održivog upravljanja šumama.
Stoga su informacije o statusu i trendovima socio-ekonomskih koristi neophodne za procjenu napretka ka održivom gospodarenju šumama, zajedno sa uobičajenijim statistikama o pretežno ekološkim vrijednostima koje se bave drugim temama.
Ekonomske koristi se često mjere u novčanim iznosima i mogu uključivati: prihod od zaposlenja u sektoru; Doprinos sektora privredi zemlje, snabdijevanju energijom i međunarodnoj trgovini. Osim toga, ekonomska održivost ili održivost sektora može se ocijeniti mjerama kao što su profitabilnost šumarskih preduzeća ili nivo ulaganja.
Društvene funkcije šuma često je teže izmjeriti i mogu značajno varirati između zemalja u zavisnosti od njihovog nivoa razvoja i tradicije. Na primjer, u razvijenim, postindustrijskim društvima, dobrobiti šuma za njihovu rekreacijsku i zabavnu vrijednost ili održavanje ruralnog načina života mogu biti najvažnije, dok u zemljama u razvoju, površina šume koja je dostupna za preživljavanje ili broj ljudi zaposlenih u sektoru može biti bolji pokazatelj njihove društvene vrijednosti . S obzirom na poteškoće u mjerenju društvenih koristi od šuma, društvene funkcije se često mjere u smislu inputa, a ne izlaza (npr. površina ili udio šuma koji se koriste za pružanje različitih društvenih funkcija).
Svi međunarodni procesi o kriterijumima i indikatorima uključuju dio o praćenju i evaluaciji socio-ekonomskih funkcija ili koristi od sektora šumarstva. Može se mjeriti širok raspon varijabli: proizvodnja i potrošnja; rekreacija i turizam; finansiranje i ulaganja u sektor šumarstva; kulturne, društvene i duhovne potrebe i vrijednosti; zapošljavanje u šumarstvu; zdravlje i sigurnost; i potrebe zajednice itd.
Uz sve to, danas šumske površine pozitivno utiču na finansijsku vrijednost gradova i zgrada u gradovima u prosjeku od 15 do 20 posto. Zaštita šuma je od kritične važnosti kako za državu tako i za svjetsku ekonomiju, te stoga programi certificiranja zaštite šuma direktno utiču kako na lokalnu tako i na globalnu ekonomiju.
